Friday, May 22, 2015

Sasán folin aumenta 0,5% iha Timor-Leste iha tinan ikus ne’e, maibé parte mensal nian tun

Presu ne’ebé tun uitoan (menus 0,1%) entre fulan-Marsu no Abril iha Timor-Leste, maski iha parte omólogo nian, kompara ho fulan Abril 2015, aumenta 0,5%, dadus ne’e fó sai konforme hosi Ministériu Finansas Timor-Leste.



Entre fulan-Marsu no Abril tun hosi 0,5% iha presu komunikasaun no hosi 0,4% iha presu móvel, eletrodoméstiku no komponente sira seluk ba uma ninian, hirak ne’e hotu sai hanesan presu ne’ebé tun iha kustu kompras.

Ba presu anual nian, konforme dadus ohin ninian ne’ebé fó sai katak, inflasaun omóloga hosi 0,5% ho setór edukasaun  (liu 18%) no roupa no kalsa (liu 5,2%) ne’ebé rejistu folin aas liu.

Iha tinan kotuk ba iha keda ninian, destake kona-ba redusaun hosi 6,4% iha parte transporte no 2,1% iha abitasaun ninia.

Governu hakarak ko’a orsamentu tinan 2016 ho 17%

Edukasaun, saúde, agrikultura no infraestrutura bázika hanesan prioridade ne’ebé governu define ba orsamentu 2016 ho valór dolár rihun milloens 1,3, menus 17% lahanesan tinan ne’e nian. 
Ida ne’e hanesan konkluzaun importante hosi “jornada orsamentál” ne’ebé foin daudaun halibur membru governu hothotu iha Dili no lidera hosi primeiru ministru Rui Maria de Araújo, diretór hothotu inklui responsável hosi ajénsia no empreza públika.

Tuir Ministériu Finansas hamenus orsamentu ne’ebé hato’o hanesan poupansa hosi dolár milloens 270, tanba folin mina tuun, nomós atu halo jestaun di’ak hosi frota estatál nomós medida seluk-seluk.

“Hamenus orsamentu hanesan estratéjia Governu nian hodi garante sustentabilidade fiskál”, dehan Ministériu refere.

“Hahú agora Governu sei implementa disiplina fiskál maka’as hodi halo preparasaun ba orsamentu”, dehan.

Enkontru ne’e hanesan pasu dahuluk hodi defini meta orsamentu nomós objetivu governasaun nian ne’ebé sai nu’udar prosesu ida ne’ebé Governu hakarak atu hala’o “ho forma kordenada no lolos tuir planu, nomós halo implementasaun ba programa dezenvolvimentu”.

Rui Araújo insisti atu estrutura Estadu nian barak maka tenke konsentra ba iha “aspetu importante, lalika gasta osan no ko’alia barak, atu nune’e bele atinji objetivu hirak ne’ebé define hanesan objetivu prinsipál” orsamentu nian.

Governu esplika katak hakarak atu serbisu ba iha “kualidade hosi kada aspetu prosesu orsamentál nian”, hahú hosi faze planeamentu dahuluk, to’o orsamentasaun, ezekusaun, avaliasaun nomós kontrolu.

Iha duni enkontru ne’e responsável hosi Ministériu Finansas halo aprezentasaun kona-ba planeamentu nomós palnu anuál, analiza no fó sai rezultadi ekonómika, inflasaun, empregu, sustentabilidade fiskál nomós impostu nian. 

Wednesday, May 13, 2015

Akademiku Hakfodak, Kresimentu Ekonomia TL Sae

DILI- Akademiku sira kestiona kresimentu ekonomia neebe devulga husi governu tanba laiha dadus hodi sukat. Tanba nee sira dehan kresimentu ekonomia sae nee hanesan politika deit.
Tuir Dosente Ekonomia   Antonio Carceres hateten Kresimentu ekonomia sae nee hatudu mudansa, maibe liga ona  ho moris povu  ka lae.
Maibe liga ho kresimentu ekonomia iha Timor, tinan ba tinan, ita halo komparasaun ba nia  pursentu, agora dadauk informasaun neebe ita lee iha media, katak tinan ida nee kresimentu ekonomia sae pursentu hanesan nee, tuir informasaun sira nee, dalaruma   tuir ida-idak nia departementu maka koalia. Maibe tuir regras akademika nia, atu koalia kresimentu ekonomia sae ka tun tenki bazeia ba peskiza, tamba kresimentu ekonomia nee tenki iha nia sasukat,”hateten Antonio, ba STL iha Kampus UNTL, Liseu, Dili, Sigunda (11/05/2015).
Nia haklean tan katak indikador neebe maka determina katak kresimentu ekonomia husi tinan ida nee ho tinan ida seluk  la hanesan, tenki iha esplikasaun klaru, tamba saida maka  kresimentu nee tinan tinan sempre tun eh  sae.
Sira seidauk informa lolos konba persentajen  ba kresimentu ekonomia nee, tamba husi sira akademiku, wainhira kolia kresimentu ekonomia tenki bazeia ba invistigasaun klean.
Iha fatin hanesan Silvinho Cabral hateten konba kresimentu ekonomia, teoria sira bele koalia, maibe   kona ba data sira la bele koalia tamba la iha paktus neebe forte.
“Tamba durante nee ami akademiku husu dadus ba Governu, para ami halo piskiza, maibee Governu la foo, tamba Governu tauk, maibee husi Governu dehan kresimentu ekonomia sae, nee tamba interese politiku,” hateten Silvinho.

Wednesday, May 6, 2015

Gastu públiku timoroan sira nian aas tebes iha 2014

Ezekusaun ne’ebé boot (91,2%) halo despeza públika iha Timor-Leste tinan 2014 to’o nia valór anuál ne’ebé aas, la hanesan ho tinan kotuk, ho dolár millaun 1.368, tuir informasaun hosi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) iha sira nia relatóriu anuál.
EPA@ António Dasiparu
Valór ne’e hatudu katak iha aumentu substansiál hosi despeza públika efetivu, hafoin gasta euros milloens 1.082 iha 2013, hanesan tinan ne’ebé aumenta mós valór ba reseita doméstik la’os-petrolífera ba dolár milloens 184.
“Maski nune’e taka de’it gastu 17%, no finansiamentu kontinua bot ba iha rendimentu hosi Fundu Petróleo no reseita petrolífera”, tuir nota relatóriu nian.
Gastu efetivu iha 2014 dobru hosi rejistu tinan 2010 nian (bainhira ho dolár milloens 760), hanesan tinan ne’e halo ezekusaun orsamentál mós bot, ho 90,7%.
Tuir nível reseita doméstika BCTL haree katak ezekusaun bot liu, tanba efetivamente kobra dolár milloens 184,3 (liu milloens 18,2 duké orsamentadu ona) iha parte hothotu tanba reseita impostu nian.
Atu “komplementár” osan hirak ne’ebé tama ba kofre públiku Estadu transfere ona hosi Fundu petrolífera, ho totál dolár milloens 902,9 ka liu fali milloens 270,6 hosi “rendimentu sustentável” Fundu nian ne’ebé besik milloens 632,3.
Restu hosi finansiamentu mai hosi kaixa saldo ne’ebé lauza iha 2013 (dolár milloens 379,9).
Tuir sira ninia análize ba finansa públika BCTL hatutan tan katak Governu fó prioridade ba investimentu iha setór saúde, edukasaun no seguransa, inklui “dezenvolvimentu infraestrutura ho eskala bot no kiik hirak ne’ebé importante ba prosesu kresimentu maka'as, inkluzivu no ho kualidade boot”.
Sasán no serbisu maka reprezenta ho fatia despeza bot (32,8% hosi totál orsamentu ne’ebé ezekuta no liu 11,8% hosi tinan 2013), no BCTL haree katak “todan hosi mákina Estadu nian ba hotu iha Orsamentu, maibé inklui “despeza substansiál” besik dolár milloens 92 ba iha mina hodi tau ba jeradór hosi sentrál elétrika nian”.
Kapitál dezenvolvimentu mós reprezenta 30,4% hosi totál orsamentu. Kona-ba Fundu Infraestrutura, BCTL haree katak iha aumentu ba taxa ezekusaun tanba hosi 50,5 iha tinan 2013 ba fali 93,7% iha 2014 ka ho totál dolár milloens 324,2.
Parte boot hosi fundu 2014 ho dolár milloens 133,79 hanesan programa eletrifikasaun nasaun nian ( 41% hosi totál ne’ebé aloka ba fundu), tuir maka estadia (milloens 58,6) ho programa dezenvolvimentu rejiaun Oecussi.

Related Blog:

Tuesday, April 28, 2015

PN Aloka $500 Milloens Ba Konstrusaun Portu Tibar

Parlamento Nasional aloka $500 miloens hodi harii konstrusaun portu foun iha Tibar, tanba Portu Dili nia volume ki’ik liu no kondisaun la permite para roo sira mak atraka iha ne’eba.

Tuir Prezidente Komisaun E (Infra-Estrutura, Transporte e Comunicacao) Deputado Pedro dos Martires da Costa hateten katak, tanba relasiona ho kondisaun portu Dili labele ona atu roo atraka.
“Ami tau $500 miloens konstrusaun portu Tibar, maibe faseandomento, tanba governu ho parseirus Publiku no Privadu (PPP) sira mos tau osan ba projetu ne’e,” Deputadu Martires hateten, iha Parlamentu Nasional.
Nia dehan, agora dadaun loke hela konkorsu ba iha kompania sira hodi apply ba obra ne’e. Portu Dili ne’e kada tinan-tinan hetan melhoramentu, maibe la responde ona ba evolusaun roo tama sai.
“Ita nia Portu Dili ne’e akomoda deit roo rua, kuandu roo bo’ot ne’e rua no ki’ik ne’e tolu, enkuantu roo tama mai Timor ne’e barak tebes-tebes,” nia dehan.
Governu planea ona harii portu foun iha tibar, prosesu konstrusaun tenderizasaun la’o hotu ona liu husi sistema pareseiru publiku I privado (PPP).
Nia estudu ne’e halo hotu ona ne’ebe sira mai apresenta iha komissaun E, komisaun E mos hato’o rekomendasaun tenki hadia sira nia planu nomos aselera sira nia kontratado.
Atu hahu konstrusaun tanba portu dili ne’e la akumoda ona ro tama sai
Iha parte seluk Diretor APORTIL Lino Barreto haktuir portu foun tibar ne’ebe loke husi governu sei iha prosesu nia laran.
Tanba ita halo portu bo’ot ne’ebe nia tenderizasaun iha fulan maiu ou junho tinan 2015 nia laran, kompania haat mak sei kompete hela.
“Kompania hat ne’e mai husi estrangeiru hotu maibe nia naran mak ami ladun dekora, tanba fo asistensia ne’e banku mundial ami somente akompania ho banku mundial deit,”hatutan nia.
Iha mos sorin seluk Diretor Kompania EDS Lino Lopes planu ne’e governu nia atu hari portu foun iha Tibar ne’e diak tebe-tebes bele fasilita husi nasaun seluk mai Timor-Leste.
“Maibe hau nia duvidas mak ne’e portu foun ne’ebe loke iha Tibar ne’e aban bainrua fo kompania ne’ebe kaer projetu ne’e hahu konstrusaun ne’ebe hotu,”dehan nia.
I kompania ne’e mos utiliza portu maibe selu deit taca estado la’os governu mak kaer rasik nia lima hanesan ita nia portu dili agora ne’e governu mak kaer la’os ema privadu.

Thursday, April 24, 2014

KRESIMENTU EKONOMIKU TIMOR-LESTE TOÓ 2030
“Aprosimasaun Kresimentu Akuntabilidade no Total Fator Produtividade”
Sumariu Ezekutivu
Atu iha jestaun makro ekonomia ne’ebé diak no mantein momentum kresimentu ekonomiku ne’ebé iha hodi atinji visaun dezenvolvimentu ne’ebé artikula ona iha PED, katak Timor-Leste sai nasaun ho rendimentu médiu-altu iha 2030, Timor-Leste presiza halo diagnostika ba nia makro ekonomia no define saida maka presiza halo hadi atinji visaun neé. Jestaun makro ekonomia ne’ebé diak sei asegura kresimentu ekonomiku boot ba tempu naruk. Nuneé estudu ida neé halo hodi hatene determinante no projesaun ba kresimentu ekonomiku iha Timor-Leste. Teknika ne’ebé uza hodi projeta kresimentu ekonomiku Timor-Leste toó 2030 maka “growth accounting” no Total Factor Productivity (TFP). Estudu neé uza dadus husi Konta Nasional Timor-Leste (Diresaun Nasional Estatistika) no Macroframework (Diresaun Nasional Makro Ekonomia).
Fonte prinsipal ida ba kresimentu ekonomiku durante periodu 2004-2010 maka investimentu. Signifika katak kresimentu ekonomiku durante periodu ida neé suporta ho investimentu ne’ebé sétor publika no privadu halo. Ida neé nudar sinal diak ida ba ekonomia Timor-Leste, maibe estrutura investimentu ne’ebé sei domina husi sétor publika (liu-liu hahu husi tinan 2008) tenki troka lalais ba estrutura investimentu ne’ebé domina husi sétor privadu tamba ba tempu naruk, sétor publika sei hasoru limitasoens orsamentu, nuneé mos investimentu privadu sei haburas ekonomia sustentavel no kontribui ba reseitas governu nian.
Durante periode 2004-2010, iha indikasaun katak teknolojias ne’ebé suporta ekonomia Timor-Leste mai husi rai-liur. Signifika katak produtividade no efisiensia ekonomia sustenta ho bens no servisu ne’ebé importa husi rai liur. Iha parte seluk, dezenvolvimentu kapital umanu ne’ebé sukat ho average years of schooling (AYoS) seidauk hetan progresu ne’ebé signifikadu. Estudu ida neé identifika katak kresimentu produtividade negativu. Tamba neé iha indikasaun katak kresimentu ekonomiku Timor-Leste laos tamba produtividade stok kapital no kapital umanu maibe tamba aumenta iha numeru fatores produsaun.
Husi senariu projesaun kresimentu ekonomiku ne’ebé halo, senariu C (high growt rate with labor intensive) no D (high growth rate with capital intensive) maka bele halo Timor-Leste atinji nia mehi atu sai nasaun ho rendimentu médiu-altu iha 2030. Maibe senariu C maka rasional no apropriadu ho kondisaunTimor-Leste.
Rekomendasoens ne’ebé presiza konsidera maka: 1) Subsititusaun impor no promove esportasaun bazeia ba vantajen komparativu, 2) Industrializasaun ba sétores ekonomia, 3) enkoraza investimentu sétor privadu, no 4) kontinua prioritiza dezenvolvimentu sétor edukasaun.
Lia fuan Importante: Kresimentu Ekonomiku, Total Factor Productivity (TFP), Growth Accounting, Determinante Kresimentu Ekonomiku, Kresimentu Ekonomiku ba Tempu Naruk, Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PED)
1
I. INTRODUSAUN
Kompriende no hatene diresaun ekonomia importante tamba bele fasilita ita atu halo jestaun no politika makro ekonomia ba tempu naruk. Jestaun makro ekonomia ne’ebé diak indika ho taxa kresimentu ekonomiku ne’ebé as, inflasaun ne’ebé ki’ik, no empregu ne’ebé boot. Esperiensia empiriku hatudu katak nasoens sub-dezenvolvidu barak maka susesu jere sira nia makro ekonomia, maibe laos ba indikadores makro ekonomia hotu-hotu. Ezemplu: sira atinji kresimentu ekonomiku dijit rua maibe iha tempu ne’ebé hanesan sira mos sofre inflasaun ne’ebé boot.
Vizaun dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste artikula ona iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu (PED). PED define katak Timor-Leste sei sai nasaun ho rendimentu médiu-altu iha tinan 2030, katak per-kapita Timor-Leste iha tinan 2030 tenki entre US$ 3,946.-12,195.1. Vizaun seluk ba dezenvolvimentu maka atu eradika ki’ak no diversifika ekonomia ho sétor potensiais sira, hanesan: agrikultura, turizmu, no industria petroliferu.
Ekonomia Timor-Leste agora dadaun karakteriza ho estrutura ekonomia ne’ebé domina husi sétor publika, agrikultura subsisten no utilizasaun dolar Amerika. Tamba neé governu Timor-Leste iha kapasidade atu halo politika fiskal maibe la iha kapasidade atu halo politika monetaria ho independente, maskí Timor-Leste iha ona Banku Sentral rasik. Bazeia ba karakteristika hirak neé no atu atinji objetivus jestaun makro ekonomia, Timor-Leste tenki halo politika fiskal ne’ebé asegura balansu entre abastesimentu no demanda agregadu.
Atu halo jestaun makro ekonomia ne’ebé diak ba tempu naruk hodi resolve problemas barak ne’ebé sei mosu iha dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste, hanesan: dezempregu, ki’ak, distribusaun rendimentu no infraestrutura, Timor-Leste presiza kompriende kona-ba fatores determinantes ba kresimentu ekonomiku iha tempu badak no naruk. Nuneé estudu neé halo hodi hatene fatores determinantes no projesaun ba kresimentu ekonomiku iha Timor-Leste. Estudu ida neé mos sei aprezenta saida maka Timor-Leste presiza halo hodi atinji nia visaun ekonomia ne’ebé artikula ona iha PED.
Dadus ne’ebé uza ba estudu ida neé mai husi Konta Nasional Timor-Leste (2004-2010), Timor-Leste Population and Housing Census 2004 dan 2010, no macroeconomic framework.
Hirarkia aprezentasaun materia iha dokumentu neé maka: parte 1 kona-ba introdusaun; parte 2 kona-ba determinante kresimentu ekonomiku iha Timor-Leste; parte 3 kona-ba projesaun kresimentu ekonomiku Timor-Leste toó 2030; no parte 4 sumariu no rekomendasoens.
1Banku Mundial halo klasifikasaun bazeia ba Gross National Income (GNI) Per kapita. Fonte : http://data.worldbank.org/about/country-classifications/
2
II. DETERMINANTE KRESIMENTU EKONOMIKU TIMOR-LESTE
Atu hatene fator determinante ba kresimentu ekonomiku iha Timor-Leste, parte ida
neé sei halo analiza profunda kona-ba fatores produsaun ne’ebé utiliza iha
ekonomia, hanesan: Investimentu fiziku/stok kapital, dezenvolvimentu kapital
umanu, no produtividade ekonomia ka “Total Factor Productivity (TFP)”.
2.1. Investimentu Fizika/Stok Kapital
Dadus husi Konta Nasional Timor-Leste (2004-2010) hatudu katak iha kresimentu ba
investimentu fiziku (Gross Fixed Capital Formation=GFCF). Iha tinan 2004, total
valor ba investimentu fizika (GFCF) maka USD 135.8 miloens no sae ba USD 403,4
miloens iha tinan 2010.
Iha periodu 2004-2010, estrutura GFCF bazeia ba kontribusoens sétores hatudu
katak sétores ne’ebé fo kontribuisaun boot ba investimentu fiziku maka sétor
publiku, (general government), sétor privadu (non financial and financial
corporations). Maibe hahu husi tinan 2008, kresimentu investimentu fiziku husi sétor
publiku sae maka’as liu kompara ho sira seluk. Ida neé nudar indikasaun ida ne’ebé
hatudu katak estrutura ekonomia Timor-Leste sei domina husi sétor publiku (public
sector economy or oil-economy).